Zadatak je stoga pravne države da precizno propiše postupovna pravila u svim onim područjima u kojima su takva pravila nužna, dok je zadatak državnih tijela da tako propisana pravila primjenjuju na način kako su propisana. Time se, konačno, postiže efikasnost i ekonomičnost djelovanja u pojedinim stvarima, što je od posebno značenja naročito u onim slučajevima kad pojedina državna tijela (posebna tijela državne uprave) odlučuju o velikom broju pojedinačnih slučajeva.« (Borković, 1999: 43-44).

Ova općenita razmatranja, napisana kao uvod u rad o odnosu općih i posebnih porezno-upravnih postupovnih pravila, sažimaju doista sve što je uvodno potrebno reći za rad udžbeničke naravi u kojem će biti prikazan porezni postupak - zapravo, postupci jer cjelokupni porezni postupak je složeni sustav, kojeg čini više različitih postupaka. Taj će rad svojom glavninom biti utemeljen u normativnoj analizi Općeg poreznog zakona, iako će, kad god potreba bude nalagala, biti korišteni i drugi propisi.

Tekst koji slijedi, ima, dakle, za cilj - na način primjeren visokoškolskom udžbeniku upoznati čitatelja s osnovama različitih postupaka u sklopu provedbe oporezivanja u njihova dva bitna aspekta - kako u pogledu definiranja temeljnih pojmova, tako i što se tiče razjašnjenja, gdje god je to potrebno stavljanjem u potreban kontekst, pravila postupka.

Tekst je podijeljen u šest dijelova, koji su podijeljeni na poglavlja. Predmet prvog dijela jest postupak utvrđivanja porezne obveze. Nakon uvodnog poglavlja, u drugom poglavlju su analizirana načela oporezivanja, a zatim, u trećem, porezno-pravni odnos, i, kao tehnički-provedbeno opsežniji, porezno-dužnički odnos. Za praktičnu provedbu oporezivanja neophodno je definirati niz elemenata; između ostalog, potrebno je odrediti mjesnu povezanost (određenost) poreznog obveznika, bilo fizičke ili pravne osobe, ili subjekta bez svojstva pravne osobnosti, za određenu državu, a za potrebe oporezivanja. Ova je problematika izložena u četvrtom poglavlju. Općim poreznim zakonom definirani su i pojmovi poduzetnika i poduzetničke djelatnosti, što je posljedica važnosti ovih instituta za određenje osobe poreznog obveznika, pa time i za provedbu oporezivanja; o njima je riječ u petom poglavlju. U šestom poglavlju izložena je problematika nadležnosti, stvarne i mjesne, kojima su normativno regulirana tijela koja će provoditi postupak. U sedmom poglavlju predmet izlaganja je niz mjera i postupaka kojima je cilj - utvrditi činjenice bitne za oporezivanje. U osmom poglavlju izloženi su različiti aspekti problematike poreznog akta u poreznom postupku, napose poreznog rješenja kao najvažnijeg takvog akta.

Sadržaj završnog, devetog poglavlja prvog dijela udžbenika jest porezni nadzor, postupak naknadne provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje.

Drugi dio posvećen je specifičnim institutima poreznog prava: otpisu, obročnoj otplati i zastari poreznog duga, te problematici utvrđivanja zlouporabe prava u poreznom postupku.

Predmet trećeg dijela jest ovršni postupak, drugim riječima - postupak prisilne naplate poreznog duga. U prvom poglavlju tog dijela analiziran je pojam ovrhe, normativna osnova ovrhe, sudionici te načela ovrhe. Predmet zaključnog odjeljka jest pravni temelj ovrhe - ovršna i vjerodostojna isprava. Ovrhu je moguće razlikovati obzirom na načine pljenidbe i načine prodaje što je i glavni razlog njihova izdvajanja u posebna poglavlja trećeg dijela. Dio završava analizom problema poreznih dugovanja čija je naplata sporna.

U četvrtom dijelu teksta riječ je o problematici pravnih lijekova, i to redovnih i izvanrednih. U prvom je poglavlju detaljno analizirana žalba i postupanje nadležnih tijela po njoj, te je ukratko prikazan prigovor. Predmet drugog poglavlja su izvanredni pravni lijekovi, kako prema OPZ-u (mijenjanje i poništavanje u svezi s upravnim sporom), tako i prema ZOUP-u (obnova postupka, oglašivanje rješenja ništavim te poništavanje i ukidanje rješenja). Posebno je poglavlje posvećeno upravnom sporu, izvanrednom pravnom lijeku sui generis, obliku sudskog nadzora poreznih akata.

U petom dijelu analizirani su europski propisi (direktive) koji su implementirani u hrvatski pravni sustav donošenjem Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kao ispunjenje normativne obveze u sklopu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a s ciljem usvajanja u hrvatski porezno-pravni sustav europske pravne stečevine kojom su regulirana određena pitanja administrativne suradnje između poreznih uprava država članica. Riječ je o direktivama o administrativnoj suradnji između država članica Europske unije u području razmjene informacija i o suradnji država članica pri naplati poreza.

Posebna materija, također izložena u petom dijelu zbog srodnosti sadržaja, je regulativa razmjene informacija u vezi s bilateralno preuzetim ugovornim obvezama između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u području oporezivanja, s ciljem sprječavanja izbjegavanja porezne obveze.

Predmet posljednjeg, šestog dijela teksta su porezni prekršaji i kaznena djela.

Na kraju udžbenika, ali nikako manje važno, je Primjerovnik. U nizu slučajeva iz prakse poreznih tijela, prvostupanjskih i drugostupanjskog, prikazano je »pravo u praksi«, od posebne važnosti za shvaćanje djelovanja sudionika poreznog postupka i posljedica toga djelovanja, što je neophodna praktična ilustracija prethodnih teorijskih i normativnih analiza pojedinih instituta poreznog prava i njegovih sudionika.

Tekst knjige je drugo, prerađeno izdanje knjige koja je pod nazivom »Osnove poreznog prava« objavljena 2010. godine u nakladi Društvenog veleučilišta u Zagrebu.

Ovo izdanje udžbenika temeljeno je na propisima važećim na dan 1. siječnja 2017. godine.