Ukratko o knjizi:

Fiskalni sustav i fiskalnu politiku treba gledati kao čimbenike koji odlučno utječu na uspješnost funkcioniranja cjelokupnoga društvenog sustava čija je materijalna osnova u sustavu financiranja javnih potreba, a time i u realizaciji poreza, doprinosa i drugih obveza koje se osiguravaju naplatom od fiskalnih obveznika. U rješavanju su tih problema nositelji provedbe fiskalnog sustava i fiskalne politike upućeni na dostignuća suvremene znanosti i tehnologije. U radu tih tijela angažiraju se sredstva informatičke tehnologije koja osiguravaju racionalniju obradu podataka, učinkovitije obavljanje fiskalnih poslova, a temelj su informacijski sustavi koji omogućuju uspješnije praćenje fiskalnih kretanja prema potrebnim pokazateljima i elementima. Sve to omogućuje primjenu suvremenih dostignuća fiskalne tehnike.

Fiskalni sustav i fiskalna politika predmet su živog zanimanja u svim suvremenim državama. Zanimanje za taj dio ekonomije porastao je nakon velike svjetske krize tridesetih godina prošlog stoljeća. Tome je pridonio i velik uspjeh doktrine lohna Maynarda Keynesa (1883. - 1946.) i njegove fiskalne politike [fiscal policy). Utjecaj Keynesa na ekonomsku teoriju prisutan je i danas u radovima njegovih sljedbenika. Iako se mnogi danas korišteni ekonomski modeli temelje na Keyneso-vim formulama, modificiranim formulama i definicijama, suvremena je ekonomska doktrina otišla dalje. To se osobito odnosi na nova saznanja o stanju svjetske, pa i lokalnih ekonomija. Ekonomija početka dvadesetprvog stoljeća još uvijek ima obilježja tzv. ekonomije prezasićenosti [glut economy). Povremene su nestašice, koje su obilježile ekonomije sedamdesetih godina, zamijenile pojave prezasićenosti pojedinim vrstama roba. Pojavljuju se problemi viška proizvodnje žitarica, mliječnih proizvoda, sirovina, nafte, automobila, televizora u boji, HI-FI tehnike, proizvoda kompjutorske tehnologije i dr. Dakle, na pojedinim područjima imamo prezasićenost, što dovodi do određenih posljedica za ponudu, cijene padaju, pada realizacija od prodanih proizvoda i dolazi do gubitaka u poslovanju, gubitaka dobiti, otpuštanja radne snage, prevelikog zaduživanja itd. Sve su to odlike ekonomije prezasićenosti. Jedna od prvih mjera jest protekcionizam u međunarodnoj trgovini. No protekcionizam samo produbljuje krizu, pa treba intervenirati suptilnijim metodama i mjerama na strani ponude (osobito fiskalnim mjerama). Pojavili su se teoretičari koji se bave ekonomijom ponude (supplyside economy).* Pristaše te škole" zalažu se za smanjenje marginalnih stopa poreza na dohodak, tako da se pomoću toga suzbiju gospodarstvena recesija, mala (nedovoljna) štednja, stagnan- tna produktivnost i visoka inflacija. Ključno je obilježje ekonomije ponude da je u osnovi mikroekonomskog karaktera, za razliku od Keynesova koncepta ekonomije koji je u osnovi makroekonomski. Pristaše ekonomije ponude svojom su teorijom utjecali na ekonomsku politiku predsjednika SAD-a Reagana (reganomika i dr.) i njegovih nasljednika. Suvremena do gađanja nisu ostala nezapažena ni Keyneso- vim sljedbenicima. Jedan je od najpoznatijih njegovih sljedbenika Paul Samuelson već u dvanaestom izdanju svoje Ekonomije" naglasak stavio na ekonomiju ponude i jasno razgraničio ekonomiju potražnje od ekonomije ponude. Odnos između ponude i potražnje temeljni je ekonomski odnos na koji se vrlo uspješno može djelovati sa svrhom postizanja određenih ciljeva fiskalne politike pronalaženjem odgovarajuće fiskalne tehnike, osobito na strani ponude (supplyside economy). Suvremena kretanja u ekonomiji idu i dalje. Sve je veći utjecaj informatičke tehnologije, osobito njezina telekomunikacijskog dijela i stvaranje sustava tzv. globalne ekonomije. Proces globalizacije ima snažan utjecaj i na razvitak gospodarstva. Sve to upućuje na to da se sve teorije moraju provjeriti u praksi te dodatnim istraživanjima treba pronaći najbolja rješenja. U takvim se slučajevima sve više koristimo dostignućima fiskalne tehnike i njezine primjene u fiskalnoj politici.

Opširnije o knjizi ...