Autor: Krapac, Davor Nakladnik: Narodne novine d.d. ISBN: 9789532342178
Godina izdanja: 2014.
Broj stranica: 584
Uvez: MEKI
Rok dostave: 4 dana
O knjizi:
Nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci U-I-448/2009 i dr. od 19. VII. 2012. (NN 91/12) pokrenuo postupak ocjene ustavnosti u
pogledu čak 43 odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine (skraćeno: ZKP/08) i te odredbe ukinuo s odgodnim učinkom Odluke do 31. XII. 2013.
odredivši zakonodavcu niz pozitivnih ustavnih obveza koje se tiču uklanjanja strukturalnih manjkavosti u normativnoj strukturi prethodnog postupka (čl. 2. st.
5. i čl. 217. st. 1. i 2. ZKP/08), uklanjanja manjkavosti u normativnom uređenju djelotvornosti prethodnog postupka (čl. 230. st. 3. do 5. ZKP/08) te
uravnoteženja kaznenoprocesnog poretka “tako da dosljedno počiva na određenim, preciznim i predvidljivim općim pravilima, pri čemu sva odstupanja od tih
pravila moraju činiti jasno naznačene iznimke iz kojih je razvidna njihova ustavnopravna opravdanost, što se osobito tiče kaznenih djela koja prijete
organiziranom životu u zajednici i koja su povezana s važnim javnim interesom”, hrvatski je zakonodavac ispunio te obveze u trima novelama ZKP/08 (NN
143/12, 56/13 i 145/13). Prije donošenja treće novele (NN/145/13) provedene su opsežne pripreme u Ministarstvu pravosuđa tijekom izrade nacrta njezinog
prijedloga; u pripremama su donesene “Smjernice za reformu ZKP” u veljači 2013. godine kojima nisu samo razrađeni zahtjevi iz navedene odluke Ustavnog
suda nego su postulirane i neke šire izmjene teksta ZKP (uravnoteženje kaznenoprocesnog poretka u odnosu na različite kategorije kaznenih djela, jačanje
učinkovitosti istrage, bolje uređenje sudske zaštite u prethodnom postupku, ugrađivanje procesnih jamstava pravičnog postupka u prethodni postupak,
osiguranje prava na privatnost, usklađivanje pravnih lijekova s međunarodnim standardima kao i jačanje načela zakonitosti te terminološko unapređenje ZKP i
usklađivanje s tekstom Kaznenog zakona).
Treća novela (NN 145/13), ukupno po redu peta novela ZKP/08 od njegovog donošenja, obuhvatila je čak 261 članak izvornog zakona. Njezino
donošenje nije prošlo bez prijepora u našoj teoriji i praksi: v. oštru kritiku Zlate Đurđević koja u članku “Rekonstrukcija, judicijalizacija, konstitucionalizacija,
europeizacija hrvatskog kaznenog postupka V. novelom ZKP: prvi dio?” u Hrvatskom ljetopisu za kazneno pravo i praksu (br 2/2013, 315-362) smatra da
tom novelom nisu uspješno otklonjeni svi strukturalni nedostaci konstrukcije kaznenog postupka, da su mehanizmi judicijalizacije nedostatni te da procesna
regulativa sadržava prava subjekata kaznenog postupka koja se u praksi ne realiziraju kao i da pojedina zakonska rješenja i dalje krše Ustav - što sve
doprinosi daljnjoj destabilizaciji kaznenog pravosuđa.
Drugu značajnu novost u hrvatsko kazneno procesno pravo donijelo je prošlogodišnje pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Stupanjem na
snagu Promjene Ustava od 16. VI. 2010. (NN 76/10) stupile su na snagu i odredbe nove Glave VII.a Ustava o Europskoj uniji koje izjednačuju normaVI tivni
poredak Europske unije s hrvatskim pravnim poretkom, jamče primjenu pravnih akata i odluka institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj, propisuju
obvezu hrvatskih sudova da štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije te da izravno primjenjuju pravo Europske unije (čl. 141.c.
Ustava). Posljedica toga je da se u našem kaznenom procesnom pravu pojavio novi pravni izvor, koji će ubuduće sve više utjecati na zakonodavni postupak
ali i praksu naših kaznenih sudova.
Već te značajne promjene i njezini komentari traže ažuriranje sadržaja ovog udžbenika, čije je peto izdanje rasprodano. Kao i prijašnja izdanja, ovaj je
udžbenik namijenjen prvenstveno studentima, kao uvodnik u studij propisa o hrvatskom kaznenom postupku i institucijama kaznenog pravosuđa. Osim toga,
on bi trebao poslužiti i ostalim čitateljima koje zanima kazneno pravosuđe, poglavito onima među njima koji osjećaju da je u kaznenom procesnom pravu i u
kaznenom pravosuđu uvijek potrebno tražiti ravnotežu između raison d'Etat na jednoj i ljudskih prava i sloboda na drugoj strani.
Ta se prava i slobode, kako nas uči moto ove knjige, zbog državnog razloga nikada ne smiju ograničiti više nego što je to “nužno u najmanjoj mjeri”. Niti
ovo izdanje, kao i prethodno, ne bi bilo moguće bez svesrdne pomoći mojih suradnika na Pravnom fakultetu u Zagrebu, profesorice Zlate Đurđević kao
predstojnice Katedre za kazneno procesno pravo, izvanredne profesorice Elizabete Ivičević Karas te asistenata mr. sc. Marina Bonačića i Zorana Burića.
Oni su se pobrinuli za ažuriranje teksta, predlažući argumentirano što će iz starog teksta izostaviti ili zamijeniti novim. Stoga su u velikoj mjeri zaslužni za
knjigu koja je pred čitateljem.
|