Zgombic i Partneri d.o.o. za nakladnistvo i informatiku Hrvatski   English


Pretra¾ivanje

Napredno pretra¾ivanje


  Poèetna stranica » Katalog » Pravo » Hrvatsko » Ustav, vlast, sud » Kazneno pravo » Kazneni zakon iz 2011.: (NN 125/11, 144/12, 56/15) ; Kazneni zakon iz 1997. : (NN 110/97 # 57/11): redakcijski proèi¹æeni tekstovi zakona Moj raèun  |  Ko¹arica  |  Blagajna   
Kategorije
Izdanja 2016.
Izdanja 2017.
Izdanja 2018 (1)
Knjige od 10,00 kn
Knjige od 20,00 kn
Djeèja knji¾evnost
Dru¹tvene znanosti->
e-knjige
Ekologija
Ekonomija-> (7)
EU
Informatika->
Medicina->
Politika
Pravo-> (2)
  Praktièni primjeri
  Hrvatsko-> (2)
    Dru¹tvene djelatnosti->
    Financijsko pravo->
    Gospodarstvo->
    Graðansko->
    Javne financije->
    Ostalo
    Radno i socijalno-> (1)
    Trgovaèko pravo-> (1)
    Ustav, vlast, sud->
      Dr¾ava
      Kazneno pravo
      Lokalna samouprava
      Odvjetni¹tvo
      Parnica i ovrha
      Sudovi
  Meðunarodno
  Ostala izdanja
Prirodne znanosti
Rjeènici, gramatike, priruènici-> (6)
Software (3)
Sport
Tehnika->
Ostala izdanja
Korisna poveznica

Na stranici

www.lexhr.eu
mo¾ete besplatno pogledati sve proèi¹æene propise RH.

Abecedni popis propisa (PDF i HTM):

©to je novo? vi¹e o ...
Kako upropastiti prodaju
Kako upropastiti prodaju
23,89eur
Informacije
O nama
Privatnost podataka
Uvjeti kori¹tenja
Kontaktirajte nas
Valute
Naèini plaæanja
Gotovina i virmansko plaæanje

American Express

Master Card

Maestro

Visa

Diners
Kazneni zakon iz 2011.: (NN 125/11, 144/12, 56/15) ; Kazneni zakon iz 1997. : (NN 110/97 # 57/11): redakcijski proèi¹æeni tekstovi zakona 159,00eur



Autor: Marijan, Ranko

Nakladnik: Narodne novine d.d.
ISBN: 9789532342147

Godina izdanja: 2015.
Broj stranica: 528
Rok dostave: 4 dana

O knjizi:

Nismo trebali dugo èekati i pred nama je jo¹ jedan izmijenjen i dopunjen Kazneni zakon, ali nam iskustvo, potiho, govori kako bi i njega, uskoro, mogle oèekivati neke nove izmjene. Naime, u proteklih osamnaest godina imali smo èak trinaest izmjena i dopuna Kaznenog zakona (NN br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11) te sasvim novi Kazneni zakon (NN br. 125/11) koji je ubrzo bio izmijenjen i dopunjen (NN br. 144/12). Imali smo sedam izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku (NN br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 115/06), zatim sasvim novi Zakon o kaznenom postupku (NN br. 152/08) koji se u èak 124 èlanka izmijenio (NN br. 76/09) i prije nego je stupio na snagu, a da bi u meðuvremenu stupile na snagu nove izmjene i dopune (NN br. 80/11) u povodu odluke Ustavnog suda (NN br. 91/12) jo¹ jedne izmjene i dopune (NN br. 143/12). Naravno, tu se nije stalo veæ se lavina izmjena Zakona o kaznenom postupku nastavila (NN 56/13, 145/13 i 152/14). Ovakva dinamika izmjena materijalnih i postupovnih kaznenih zakona zorno ukazuje kako ne treba raditi. Zakonodavna hiperaktivnost obezvrjeðuje pravnu normu i destabilizira sudsku praksu, a pravnu sigurnost graðana temeljito naru¹ava.

Kod zakonodavca je rasprostranjen tzv. normativni optimizam, koji se ogleda u iluziji kako se stalnim izmjenama zakonskih odredaba uspje¹no rje¹avaju problemi. Iz obrazlo¾enja brojnih novih zakonskih rje¹enja proizlazi da su stara bila lo¹a a nova odlièna, ali ubrzo na njihovo mjesto dolaze neka jo¹ novija rje¹enja sa sliènim obrazlo¾enjima. Zakonske izmjene bi morale uslijediti nakon temeljite procjene za¹to i kako intervenirati u postojeæi pravni sustav, pri èemu treba voditi raèuna o moguænosti uèinkovite primjene novih zakonskih rje¹enja.

Potpuno novi zakon ili njegova znaèajna izmjena stvara tektonske poremeæaje u sustavu pravnih normi, te poput domino efekta tra¾i izmjene i u drugim zakonima, ¹to se kod nas redovito zanemaruje.

Nova zakonska regulativa stvara i neke druge probleme, o kojima se ba¹ nikada ne vodi raèuna. Naime, suci, dr¾avni odvjetnici, odvjetnici i ostali praktièari moraju poznavati nove i stare zakone. Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu novog Zakona o kaznenom postupku, jedno vrijeme su se nastavili voditi po odredbama starog zakona, a ostali po novim i to bitno drugaèijim odredbama. Primjenjuje se onaj kazneni zakon koji je bio na snazi kada je djelo poèinjeno, a u sluèaju jedne ili vi¹e izmjena primjenjuje se bla¾i zakon, pa u svakom konkretnom predmetu treba ocijeniti koji kazneni zakon primijeniti i to detaljno obrazlo¾iti.

Neovisno o sadr¾aju postupovnih odredbi, ni sud svojim odlukama niti stranke svojim dispozicijama nisu ovla¹teni odstupiti od strogih okvira odreðenih onim zakonom o kaznenom postupku koji se trenutno primjenjuje. Zato se zbog èestih izmjena pravila, redovito, pojavljuje nesigurnost u postupanju koja rezultira odugovlaèenjem sudskih postupaka. Sucima je potrebna rutina u voðenju postupka da bi se mogli maksimalno koncentrirati na pravilno izvoðenje dokaza i utvrðivanje relevantnih èinjenica. Rutine nema ako se odredbe èesto mijenjaju. Kao da se mora brzo pisati na tipkovnici na kojoj se èesto mijenja raspored slova.

Kazneni zakon (NN br. 125/11 i 144/12) stupio je na snagu s novim pravnim dvojbama i praktiènim problemima. Uz neke dobre novine, nije bilo opravdanja za tako brojne izmjene. Nepotrebno su uvedena neka nova kaznena djela (npr. sakaæenje ¾enskih spolnih organa, sramoæenje, itd.) a izbrisana kaznena djela nasilnièkog pona¹anja i nasilnièkog pona¹anja u obitelji. Mijenjan je dotada¹nji izrièaj dragovoljnog odustanka, dnevnog dohotka i usmræenja, a drugaèije je rije¹eno produljeno kazneno djelo, poèiniteljstvo i poku¹aj. Izmjene, u pravilu, nisu bile bolje od dotada¹njih rje¹enja, a neke (npr. definicija poku¹aja) bile su lo¹ije. Nadalje, po dotada¹njim kaznenim zakonima sud je mogao poèinitelja osloboditi od kazne ako je do prekoraèenja granice nu¾ne obrane do¹lo zbog jake razdra¾enosti ili prepasti prouzroèene napadom, a prema novom Kaznenom zakonu nema krivnje ako se radi o prekoraèenju zbog isprièive jake prepasti prouzroèene napadom, dok je razdra¾enost ispu¹tena. Takva, nepotrebna, novina stvorila je probleme prilikom ocjene koji je zakon bla¾i, utvrðivanja isprièivosti prepasti, odnosno jasne distinkcije izmeðu jake prepasti i razdra¾enosti. Nitko nije uspio dokuèiti za¹to je izbrisano kazneno djelo izno¹enja osobnih ili obiteljskih prilika (èlanak 201. KZ/97) odnosno za¹to je bilo potrebno izbrisati jedno, a na lo¹iji naèin propisati drugo, slièno kazneno djelo nazvano sramoæenje (èl. 148. KZ/11).

Naravno, ostaje i dalje naèelno pitanje, za¹to se djela za koja nije predviðena zatvorska kazna nalaze u Kaznenom zakonu. Tijekom primjene zakona pojavila se dvojba oko kontinuiteta nekih pojavnih oblika kaznenih djela koja, u dotada¹njem izrièaju, zakon vi¹e nije prepoznao (npr. pojedini oblici te¹kog ubojstva, zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, izno¹enje osobnih ili obiteljskih prilika, itd). Klasièna dvojba koji je zakon bla¾i za poèinitelja intenzivirala se kod kaznenih djela kod kojih su zakonski okviri ka¾njavanja poo¹treni, ali su moguænosti ubla¾avanja zakonom propisane kazne pro¹irene. Postavilo se i pitanje kontinuiteta kaznenih djela: nesavjesno gospodarsko poslovanje (èl. 291. KZ/97), zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju (èl. 292. KZ/97) i sklapanje ¹tetnog ugovora (èl. 294. KZ/97). Bilo kako bilo, javnost je ostala zakinuta za pravovremena, jasna i argumentirana obrazlo¾enja ¹to se toèno ¾eljelo postiæi tako sveobuhvatnim izmjenama kaznenog zakonodavstva. Izostalo je vrednovanje starih i usporedba s novim kaznenopravnim odredbama, a izostalo je i obrazlo¾enje za¹to su brojne nove odredbe bolje od starih i uhodanih zakonskih rje¹enja. Slièno se zbiva i s ovim posljednjim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji se upravo nalazi pred vama. Zakonodavac je, konaèno, propisao od kojeg iznosa se uzima da je vrijednost imovine, imovinske ¹tete, imovinske koristi, porezne obveze i dr¾avne potpore velikih razmjera (ako prelazi 600.000,00 kuna), kada je vrijednost imovine veæeg opsega (ako prelazi 200.000,00 kuna) a kada je vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske koristi velika, odnosno kada je imovinska korist, odnosno ¹teta znatna (ako prelazi 60.000,00 kuna) i do kojeg iznosa je vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske korist mala (ako ne prelazi 1000,00 kuna). Ove vrijednosti koje zakonodavac do sada nije odredio, zbog jedinstvene sudske prakse, morao je odreðivati Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim pravnim shvaæanjima. Nadalje, katalog kaznenih djela, kod kojih kazneni progon i izvr¹enje kazne ne zastarijeva, pro¹iren je na kaznena djela terorizma, te¹kog ubojstva i ubojstva osobe pod meðunarodnom za¹titom. Pro¹iren je i katalog kaznenih djela za koja tijek zastare kaznenog progona poèinje teæi od punoljetnosti ¾rtve. Kod kaznenog djela kraðe (èl. 229. st. 1. KZ) i kaznenog djela te¹ke kraðe (èl. 229. st. 1. KZ) interveniralo se u propisanu kaznu, koja je ovim izmjenama smanjena. Meðutim, nije se interveniralo u propisanu kaznu kod nekih pojavnih oblika kaznenog djela ratnog zloèina. Naime, dok je za uskraæivanje prava ratnom zarobljeniku na pravièan i redovit postupak (èl. 91. st. 1. toè. 6. KZ) zaprijeèena kazna dugotrajnog zatvora, ta najte¾a kazna nije propisana i za kazneno djelo ubijanja borca koji se predao (èl. 91. st. 2. toè. 6. KZ). Do¹lo je do nekih manjih izmjena tzv. produljenog kaznenog djela, rada za opæe dobro, opoziva uvjetne osude te sigurnosnih mjera. U katalog kaznenih djela vraæena su kaznena djela nasilje u obitelji (èl. 179.a KZ) i nasilnièko pona¹anje (èl. 323.a KZ) a sramoæenje, koje se sada zove te¹ko sramoæenje, je izmijenjeno. Ponovno su propisani razlozi za iskljuèenje protupravnosti kod kaznenih djela protiv èasti i ugleda (èl. 148.a KZ) pa je time dugogodi¹nja prièa oko sveobuhvatnih izmjena ovih kaznenih djela do¹la na poèetak, jer se postavlja pitanje, a ¹to se to u konaènici izmijenilo u odnosu na KZ/97. Naravno, opet se zaboravilo kako pravna sigurnost graðana poèiva na jasnoj, kvalitetnoj i stabilnoj pravnoj normi. I na kraju recimo jo¹ i ovo: prema poèinitelju se primjenjuje kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poèinjeno. Ako se zakon nakon poèinjenja kaznenog djela, a prije dono¹enja pravomoæne presude, izmijeni jednom ili vi¹e puta, primijenit æe se zakon koji je najbla¾i za poèinitelja. Sud je u svakom sluèaju du¾an ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da èinjenièno stanje podvede pod biæe odgovarajuæeg kaznenog djela iz novog zakona. Ako utvrdi da kontinuitet postoji, primijenit æe zakon koji je bla¾i za poèinitelja. Kaznenog djela nema ako pravni kontinuitet ne postoji. S obzirom na to da su oba kaznena zakona u primjeni, ocijenili smo nu¾nim izdati ih zajedno u jednoj knjizi.


Ovaj proizvod je uvr¹ten u na¹ katalog dana Èetvrtak 10 Rujan, 2015.

Recenzije

Ko¹arica vi¹e o ...
1 x Aktualna pitanja novog kaznenog zakonodavstva
1 x Dru¹tvo s ogranièenom odgovorno¹æu - pravni praktikum + CD
1 x Zakon o sprjeèavanju pranja novca i financiranja terorizma
1 x Godi¹njak: Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, 22
1 x Kako biti uvjerljiv za 30 sekundi ili èak manje
1 x Plaæe i radni odnosi
1 x Prostorno ureðenje, gradnja i komunalno gospodarstvo
477,86eur
Nakladnik
Ostali proizvodi
Obavijesti vi¹e o ...
ObavijestiObavijesti me o promjenama na Kazneni zakon iz 2011.: (NN 125/11, 144/12, 56/15) ; Kazneni zakon iz 1997. : (NN 110/97 # 57/11): redakcijski proèi¹æeni tekstovi zakona
Javi prijatelju
 

Javi prijatelju o ovom proizvodu.
Pratite nas
Ukrasite va¹ prostor

Zgombiæ & Partneri d.o.o.
Sv. Mateja 35
HR-10000 Zagreb

IBAN: HR8725000091101026676
OIB:14520775642

E-mail: naklada@zgombic.hr; tel. +385 1 7980 440, 7999 208; m. +385 91 7978 705