Autor: grupa autora

Nakladnik: Novi informator d.o.o.

O knjizi:

Autori: prof. dr. sc. Petar Bačić, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu; doc. dr. sc Bosiljka Britvić Vetma, docentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu; Silvio Čović dipl. iur., sudac i predsjednik Upravnog suda u Splitu; Franciska Dominković mr. iur., Zagreb; Ante Galić dipl. iur., predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske; mr. sc. Mirjana Juričić, sutkinja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske; prof. dr. sc. Boris Ljubanović, izvanredni profesor Pravnog fakultet Sveučilišta u Osijeku, predstojnik Katedre za upravno pravo; Senka Orlić Zaninović, sutkinja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske; Lidija Rostaš-Beroš dipl. iur., sutkinja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske; dr. sc. Marko Šikić, docent na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Marina Zagorec dipl. iur., sudska savjetnica Visokog upravnog suda Republike Hrvatske; Antun Žagar dipl. iur., sudac Upravnog suda u Rijeci

Upravno pravo i nadalje predstavlja jednu od najdinamičnijih grana prava u Republici Hrvatskoj, koja postaje sve kompleksnija, s tendencijom širenja kako obujma, tako i vrste subjektivnih prava. Dinamičnost upravnog prava i upravnosudske prakse dodatno je potencirana recentnom zakonodavnom intervencijom, kojom su otklonjeni deficiti nekih ključnih instituta Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10 i 143/12), radi otklanjanja disonancija unutar upravnog spora u Republici Hrvatskoj te samim time jačanjem njegove učinkovitosti. Podsjećamo da je svojevrsnu »krizu« upravnog spora, prema Zakonu o upravnim sporovima, stvorio loše izbalansirani tzv. »filtar za žalbu« te u nekim slučajevima potpuni izostanak žalbe kao pravnog lijeka, zbog čega je bilo otežano ostvarivati očekivane visoke dosege novog Zakona o upravnim sporovima, koji su, kroz prioritetno reformacijske odluke prvostupanjskih upravnih sudova s mogućnošću aktiviranja žalbenog postupka i učinkovitom kontrolom zakonitosti prvostupanjskih odluka od strane drugostupanjske sudbene instancije, trebali omogućiti najvišu razinu zaštite subjektivnih prava u upravnom sporu.

Navedene disonancije otklonjene su drugom Novelom Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 152/14) donesenom nakon temeljite analize učinaka ključnih instituta novog upravnog spora u praksi. Ključna promjena u upravnom sporu, koju je donijela druga Novela Zakona o upravnim sporovima, sastoji se u liberaliziranju kriterija tzv. »filtra za žalbu« te propisivanju žalbe kao redovitog pravnog lijeka, protiv rješenja prvostupanjskog suda kojim ocjenjuje pretpostavke za vođenje upravnog spora. Naime, prijašnji kriterij za filtriranje žalbi, propisan osnovnim tekstom Zakona o upravnim sporovima u praksi se pokazao izrazito rigidnim te je u najvećem broju slučajeva predstavljao prepreku za pokretanje žalbenog postupka, kao najdjelotvornijeg oblika kontrole zakonitosti odluka prvostupanjskih upravnih sudova od strane više sudbene instance. Stoga su novi kriteriji za pokretanje žalbenog postupka u upravnom sporu, uz prije propisanu široku paletu žalbenih razloga, otkloniti svaku sumnju u svezi s djelotvornosti žalbe kao pravnog lijeka, učinivši je dostupnim i dostatnim pravnim sredstvom za zaštitu subjektivnih prava. Osim toga, djelotvornost žalbe, kao redovitog pravnog lijeka, pozitivno se reflektirala i na postupak ujednačavanja upravnosudske prakse.

Naime, prije donošenja druge Novele Zakona o upravnim sporovima, spomenuta uvjetovanost za pokretanje žalbenog postupka, prilično je otežavala postupak ujednačavanja sudske prakse pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, kao najvišom sudbenom instancijom u upravnom sudovanju. Stoga, očekujemo da će ove poboljšice u upravnom sporu imati dalekosežni pozitivni učinak kako na razvoj upravnog spora, tako i na razvoj upravnog prava uopće, budući da upravni sudovi putem svojih pravnih stajališta, stvaranjem upravnosudske prakse indirektno utječu i na harmonizaciju rada javnopravnih tijela. Stoga smo u priručniku, sukladno netom navedenom, odlučili objaviti radove koji se bave nekim općim pitanjima važnim za razvoj upravnog spora kao što su U radu »Upravnosudska ocjena zakonitosti ex offo«, autor, kroz recentnu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (Odluke o ocjeni zakonitosti Odluke o načinu plaćanja mjesečne pristojbe i Odluke o načinu odjave prijamnika), obrađuje novi institut u hrvatskom pravnom sustavu »objektivni upravni spor«, odnosno ocjenjivanje zakonitosti općih akata po službenoj dužnosti. U sljedećem radu »Primjena Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u upravnoj i upravnosudskoj praksi«, kroz primjere iz prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, obrađuju se najznačajnije odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96, 92/99, 80/01 i 81/02) u upravnoj i upravnosudskoj praksi.

Istodobno se iznosi problematika neujednačenosti sudske prakse koja je nastala kao posljedica reforme upravnog sudovanja i osnutka prvostupanjskih upravnih sudova. U obradi rada »Koncesije na pomorskom dobru - primjena u praksi i neke dvojbe«, kroz primjere iz upravne prakse, razmatraju se odredbe Zakona o koncesijama (Nar. nov., br. 143/12) te se obrađuju neki aspekti zakonske i sudske koncesijske politike na pomorskom dobru vezano uz ovlaštene davatelje koncesija, uvjete za dobivanje koncesija, odlučivanje o davanju koncesije, oduzimanje i prestanak koncesija, koncesije za pravnu zaštitu i pitanje nadzora glede uporabe i korištenja pomorskog dobra. U radu »Upravnosudska zaštita od postupanja u vodnom i komunalnom gospodarstvu kroz djelatnost obrane od poplava«, obrađuje se institut zaštite od postupanja pružatelja javnih usluga kroz problematiku vodnoga i komunalnog gospodarstva (obrana od poplava).

Predmet rada »Neka aktualna pitanja u svezi s primjenom Zakona o porezu na promet nekretnina s osvrtom na sudsku praksu«, razmatra odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 53/90, 95/94, 69/97, 153/02, 22/11 i 143/14) te se, kroz sudsku praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, daju odgovori na sporna pitanja u primjeni Zakona. U temi rada »Zakonsko uređenje poreznog nadzora«, obrađeno je normativno uređenje poreznog nadzora u Republici Hrvatskoj, tijek poreznog nadzora i načela koja je prilikom provođenja tog postupka potrebno poštovati. evolucija upravnog spora u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na spor pune jurisdikcije, aktualnostima u radu Europskih sudova u zaštiti ljudskih prava, tako isto posebnim pitanjima i temama koje se tiču upravnog postupka i upravnog spora u poreznim stvarima, nekim posebnostima objektivnog upravnog spora (kada se on pokreće ex offo), upravnoj i upravnosudskoj praksi prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine te koncesiji na pomorskom dobru. U prvom radu »Posebnosti upravnog spora pune jurisdikcije«, autori se bave povijesnim razvojem upravnog spora pune jurisdikcije u hrvatskom pravu s osobitim naglaskom na evoluciju koju je doživio Zakonom o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10). Istodobno se naglašava da se uloga sudaca upravnih sudova mijenja od kontrole zakonitosti djelovanja javnopravnih tijela prema neposrednom odlučivanju o pravima i obvezama određene osobe »u upravnim stvarima«.

U radu »Europski sudovi u zaštiti ljudskih prava - aktualnosti«, iznosi se teza da se zaštita ljudskih prava na europskom kontinentu odvija na tri odvojene, ali međusobno povezane razine - međunarodnoj, supranacionalnoj i nacionalnoj, s tim da se međunarodna razina poistovjećuje s Vijećem Europe, a supranacionalna s Europskom unijom. Analizira se njihov međusobni odnos te se ukazuje na značaj koji je Konvencija o zaštiti ljudskih prava Vijeća Europe imala za Europsku uniju i njezine institucije, a posebno za Sud pravde Europske unije. U trećem radu »Obveza donošenja rješenja u upravnom postupku (s posebnim osvrtom na porezni postupak)«, autor upozorava na obvezu donošenja rješenja u upravnim postupcima, tj. u posebnim poreznim postupcima i analizira pogrešnu praksu poreznih tijela u postupanju u povodu zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost tuzemnim poreznim obveznicima. U temi rada »Financiranje decentraliziranih funkcija u Republici Hrvatskoj« kroz odredbe Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12 i 147/14) i Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. (Nar. nov., br. 15/15), analizira se sustav financiranje decentraliziranih funkcija u Republici Hrvatskoj.